Odštampajte ovu stranicu
osvrt o građevinarstvu osvrt o građevinarstvu

Kako sačuvati „normalnu klimu“?

Objavljeno u Istražujemo Napisano  jul 04 2019 veličina teksta Smanji veličinu teksta Povećaj veličinu teksta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Budućnost se rešava u gradovima.

Različite studije sugerišu da će se o budućnosti svetske klime odlučivati u gradovima u kojima će biti izgrađene zgrade koje „razmišljaju“ energetski efikasno, fasade koje pozitivno utiču na unutašnju klimu, a gradovi ne proizvode otpad niti otpadne vode…

Urbana područja učestvuju u ukupnim svetskim emisijama CO2 već sa više od 70%, a to učešće verovatno će rasti u nadolazećim decenijama, posebno sa uvećanjem populacije. Ulaganja u infrastrukturu su potrebna i da bi se rešio problem urbanizacije. Naime, do 2050. u urbanim područjima verovatno će živeti onoliko ljudi koliko ih danas ima na svetu. A nova infrastruktura biće potrebna i za održavanje uloge gradova kao pokretača privrednog rasta: 600 najvećih svetskih metropola već je zaslužno za više od polovine globalnog BDP, dok se očekuje da će urbana područja u budućnosti još više doprinositi stvaranju bogatstva.

S obzirom na to da se tehnologija građenja menja vrtoglavom brzinom, povećanje potrebe za stambenim i radnim prostorima danas zahteva inteligentne koncepte koji se mogu brzo provesti u delo. Stoga su gradonačelnici ne samo bogatih gradova kao Londona i Minhena, već i onih nešto siromašnijih poput Johanesburga i Rio de Žaneira, započeli sa izradom različitih programa, konsultujući mnogobrojne građeviske stručnjake jer ono što budemo gradili danas, predstavljaće prostor za život i rad u sledećim decenijama. Ti koncepti uključuju zgrade koje „razmišljaju“ energetski efikasno, fasade koje pozitivno utiču na unutašnju klimu, gradove koji ne proizvode otpad niti otpadne vode…

Inteligentni gradovi sve više koriste i posebne sisteme široke mreže senzora koji emituju sve relevantne informacije o stanju infrastrukture, komunalnog sistema, situacije na ulicama, mostovima, velikim građevinskim objekatima ili tržnim centrima. Mreže osetljivih nano-senzora javljaju potrebne informacije koje bi mogle da ukažu na eventualni kvar, što omogućuje pravovremenu detekciju, intervenciju i popravak pre mogućih većih posledica. Tako se ugodna sobna temperatura podešava, a da stanari ne moraju da misle o tome prilikom dolaska kući s posla, vrata mogu da se automatski otvore i zaključaju… U toku su planovi na razvoju osvetlenja koje će se uključiti pre bilo kakvog pokreta, a poštanski sandučići već sada mogu da šalju poruku kada prime poštu, dok se mašine za veš same uključuju kada je cena struje najniža.

Zgrada od algi

U međuvremenu su i fasade „evoluirale“ u multifunkcionalne, inovativne sistemske „školjke“ koje ispunjavaju sve složenije zahteve. Osim zaštite od ekstremnih vremenskih uslova i štednje energije, u modernim sistemima gradnje fasade se koriste i kao mediji za interakciju sa korisnikom i njegovom urbanom sredinom.

Pimera radi, još 2013. u Hamburgu je otvorena prva građevina koja svoje energetske potrebe zadovoljava uz pomoć algi. Projekat pod nazivom „BIQ House“ zasniva se na bio-adaptivnoj fasadi od algi, koja služi za testiranje potencijala održive proizvodnje energije u urbanim područjima, kao i za razvoj samodovoljnih, održivih „živućih“ građevina.

Fasada zgrade se sastoji od 129 staklenih delova, neke vrste akvarijuma ispunjenog mikroalgama. Za njihov rast i razvoj nije im potrebna samo hrana već i ugljen-dioksid. On dolazi kroz cevi grejnog sistema na gas, „energetske centrale“, smeštene u prizemlju te petospratnice. S obzirom da algama, koje u prirodnoj sredini žive u senci velikih dubina, odgovara „redukovana“ svetlost sunca, voda u fasadi mora stalno da cirkuliše kako bi se alge kretale i svaka od njih samo ne trenutak bila izložena direktnom suncu. Uređaj za „žetvu algi“ stalno je uključen i neprestano ih filtrira, jer zrele alge sadrže vrednosti koje mogu višestruko da se koriste. Njihovo ulje, na primer, koristi se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji koja za kilogram algi plaća i do 60 evra. Alge se, takođe, koriste i kao dodaci hrani za ljude i životinje. A sve ono što ostane nakon njihovog filtriranja, upotrebljava se u proizvodnji bio-gasa.

Povrh svega, fasada zgrade služi i za proizvodnju solarne energije. Sunce greje vodu, a energija koja ovim putem nastaje koristi se za grejanje vode u zgradi. Sledeći korak je ugradnja tankih solarnih ćelija u staklenu fasadu. Tada ova zgrada ne bi samo proizvodila alge i toplotu, već istovremeno i eko-struju, a planirano je da u martu ove godine počne da se gradi slične građevina i u Krakovu, u koju bi bila smeštena tamošnja Muzička akademija.

Pročitano 1074 puta Poslednji put izmenjeno Poslednji put izmenjeno jul 04 2019
Morate biti prijavljeni da bi mogli da ostavite komentar