шаблоны joomla сайт визитка
Скачать Joomla 3 шаблоны бесплатно

 

kondezacija i provetravanje kondezacija i provetravanje

Kondezacija na staklenim površinama

Objavljeno u Nauka u praksi Napisano  oktobar 27 2016 veličina teksta Smanji veličinu teksta Povećaj veličinu teksta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Lek je u provetravanju

Do pojave kondezacije na staklu sa unutrašnje strane može doći ako je povećna vlaga u prostoru  usled nekontrolisanog isparivanja kod kuvanja, sušenja veša, vlage u zidovima, povećanog broja saksija sa cvećem i eventualno povećanog broja ljudi

Interesantna je pojava kondeza ako su zidovi vlažni, a na njima postoji parna (aluminijumska i plastična) brana. Tada isparena voda u vidu vlage ulazi u unutrašnji prostor (sobu) i usled snižavanja temperature u toku noći i jutarnjih sati, kondenzuje se na najosetljivijem energetskom mestu (staklu). Ovi problemi se rešavaju dodatnim zagrevanjem vazduha ili povremenim provetravanjem, otvaranjem prozora na kipu na kratko.

U otvorenom prostoru voda isparava na svakoj temperaturi, zato atmosferski vazduh uvek sadrži manje ili više vlage. Sadržaj vlage u atmosferskom vazduhu igra znčajnu ulogu u metalorgiji, životu organizma, kao i kod mnogih drugih pojava u prirodi. Količina vlage u atmosferskom vazduhu se menja vremenom i mestom, a promene se dešavaju usled različitih uzroka i okolnosti. Vazduh može da apsorbuje vlagu sve dok ne bude potpuno zasićen, odnosno dok se u vazduhu ne uspostavi napon pare, koji odgovara njegovoj temperaturi. Napon vodene pare je za datu temperaturu isti kao za prazan prostor, tako i za prostor ispunjen vazduhom, ali se u vazduhu napon pare uspostavlja lagano. Vodena para koja se oslobodi sa površine vode ili vlažnih predmeta širi se dalje u vazduh putem difuzije koja ide lagano, pa se napon pare u vazduhu ne može brzo uspostaviti. Sem toga, usled isparavanja, voda gubi toplotu, a njena temperatura se snižava, što takođe utiče na smanjivanje brzine uspostavljanja zasićene pare u vazduhu. Kada bi u atmosferi vladala uvek ista temperatura cela atmosfera bi pre ili posle bila zasićena vlagom. Međutim, temperatura atmosfere, a naročito prizemnog sloja se stalno i znatno menja. Napon vodene pare zavisi od temperature, na 0o C  iznosi svega 6,13 mbara, dok na 30o C ima vrednost 42,29 mbara. Količina vlage koju može vazduh da primi srazmerna je naponu pare, zato i ona raste sa temperaturom. Prema navedenim vrednostima za napon pare, vazduh na 30o C može da primi oko sedam  puta više vodene pare, nego vazduh na 0o C.

Apsolutna vlažnost vazduha

Količina vodene pare koju sadrži 1m3 vazduha zove se apsolutna vlažnost vazduha. Ona se može odrediti propštanjem vazduha preko apsorbenta za vlagu. Merenjem težine apsorbenata, pre i posle propuštanja vazduha, dobija se količina vodene pare koju je propušteni vazduh zadržao. Međutim, za život organizma na zemlji mnogo važniju ulogu igra relativna vlažnost vazduha, koja predstavlja odnos između apsolutne vlažnosti (m) i i maksimalne količine vodene pare (M), koju vazduh može da primi na toj temperaturi. Ona se obično izražava u procentima. Brzina isparavanja vode u otvorenom prostoru zavisi od relativne vlažnosti vazduha, koji se oko nje nalazi. U potpuno suvom vazduhu (relativna vlažnost 0 %) brzina isparavanja je najveća. Ukoliko relativna vlažnost raste, brzina isparivanja potpuno prestaje, kada je vazduh zasićen (j=100%). Kada je relativna vlažnost mala, isparavanje vode živih organizma i biljaka je intezivnije i vlažni predmeti se brzo suše . Vazduh je tada ‘ suv ‘. Na vlažnom vazduhu isparavanje je vrlo sporo, relativna vlažnost je velika i približuje se vrednost zasićenja 100%, te mali pad temperature dovodi do zasićenja i dalje kondezovanja vodene pare. Sa izvesnom apsolutnom vlažnošču vazduh npr. u hladnim danima može biti vlažan i imati veliku relativnu vlažnost, dok će pri istoj apsolutnoj vlažnosti u toplim danima biti suv i imati malu relativnu vlažnost od većeg značaja za pojave u atmosferi.

Ako menjamo temperaturu vazduha koji sadrži izvesnu količinu vlage, njegova apsolutna vlažnost ostaje ista pod pretpostavkom da se ne vrši dovođenje ili odvođenje vlage. Međutim, prilikom zagrevanja takvog vazduha njegova relativna vlažnost opada i on postaje ‘suvlji'. Pri hlađenju relativna vlažnost raste sve do zasićenja, odnosno tačke rose kada postigne maksimalnu vrednost od 100%.

Kondezacija u životnoj sredini

Vlažnost vazduha u radnoj ili stambenoj prostoriji je pored temperature, jedan od elemenata koji utiču na stvaranje atmosfere pogodne za život i rad. Ako je sadržaj vlage u prostoriji nizak, disajni putevi se suše, što utiče na stvaranje naprgnutosti. Visoka vlažnost, sparna atmosfera takođe je neprijatna. Granice u kojima se čovek oseća prijatno kreću se između 30 i 65 odsto relativne vlage. S druge strane, teži se da kada je hladno ne dođe do zamagljivanja prozora. Postavlja se pitanje pod kojim uslovima dolazi do zamagljivanja? Vazduh sadrži uvek izvesnu količinu vodene pare, a maksimalna količina vlage koju može da primi određena količina vazduha zavisi od temperature. Ukoliko je sadržaj na određenoj temperaturi manji od maksimalnog, znači da je vazduh nezasićen vodanom parom. Ako vazduh sadrži više vodene pare nego što odgovara određenoj temperaturi onda je prezasićen, i višak se izlučuje u vidu finih kapljica. Ako se vazduh hladi, a pri tome mu se ne menja aosolutna vlažnost, u jednom momentu, na određenoj temperaturi postaje zasićen. Pri daljem hlađenju dolazi do kondezacije, tj. višak vlage se izdvaja na okolnim predmetima u vidu rose. Isti uslovi vladaju na površini staklenog okna, ako temperatura stakla zbog hlađenja hladnim vazduhom spolja (zimi) opadne ispod temperature zasićenog vazduha (u prostoriji koja je zagrejana), tj. prekorači se tačka rose, vlaga iz vazduha će se kondezovati na unutrašnjoj površini stakla i u tom slučaju staklo će zamagliti. Da bi se sprečila kondezacija na površinama stakla okrenutim prema prostoriji potrebno je da temperatura u prostoriji bude iznad vrednosti dobijene po obrascu:

 

        ttr = tu – (tu – ts) k/a

 

gde je:

 

        ttr – temperatura tačke rose za vazduh u prostoriji, oC

 

        tu – temperatura vazduha u prostoriji, oC

 

        ts – temperatura spoljašnjeg vazduha, oC

 

        k – koeficijent prolaza toplote sa vazduha na staklo sa unutrašnje strane

             ( iz prostorije ), W/m2k

 

Ako je kod termoizolacionog stakla koeficijent prolaza toplote relativno mali, tj. hlađenje slabije, do kondezacije može doći tek pri vrlo niskim temperaturama, a kada će doći do zamagljivanja zavisi i od vlažnosti vazduha u prostoriji. Analizu kondeza na izolacionom staklu iznutra treba posmatrati ne samo u funkciji transmisionih gubitaka toplote nego i u funkciji vazdušne propustljivosti. Vazdušna propustljivost se karakteriše za prozor u prizvodnom smislu i izražava se koeficijentom a [m3/mhPa2/3]. Propustljivost vazduha je broj izmena vazduha na sat  n (i/h) koji pokazuje koliko puta se izmeni zapremina vazduha u stanu. Broj izmena vazduha je karakteristika i proizvedenog  i ugrađenog prozora. Prema odluci Skupštine grada Beograda da broj izmena vazduha u stanu mora da bude n < 2 (i/h) beogradske elektrane ne bi trebale u takve zgrade da puste grejanje. Pokazano je da su gubici nedozvoljenom infiltracijom vazduha veći od svih ostalih gubitaka energije u stanu.

DIN 4701 je još strožiji i on predviđa oko 1 i/h. Bivši DIN (1983) je predlagao broj izmena od 0,3 -0,5 i/h. Naknadnom analizom je utvrđeno da ovaj broj izmena ne garantuje odgovarajuću mikroklimu prostoru jer dolazi do pojave povećane koncetracije CO i CO2 u prostoru. Rezultat povećanog broja izmena vazduha je loša zaptivenost između rama i krila, kao i između krila i izolacionog stakla, a manifestuje se povećanim gubicima energije zimi i povećanim prilivom energije leti (otežan rad klimatizacionog postrojenja). Ukoliko je smanjena infiltracija vazduha, manji broj izmena vazduha na sat, onda je i mogućnost pojave kondezacije na staklima sa unutrašnje strane povećana. Potrebno je naglasiti da je koeficijent otpora propustljivosti vodene pare kod stakla beskonačan, što znači da staklo ni malo ne propušta vodenu paru. Ukoliko je povećan broj izmena sem većih energetskih gubitaka do pojave kondezacije na staklima teže dolazi, pošto veća količina vazduha nastrujava i može da primi u sebe vlagu. Do pojave kondezacije na staklu sa unutrašnje strane može doći i ako je povećna vlaga u prostoru  usled nekontrolisanog isparivanja kod kuvanja, sušenja veša, vlage u zidovima, povećanog broja saksija sa cvećem i eventualno povećanog broja ljudi. Interesantna je pojava kondenza ako su zidovi vlažni, a na njima postoji parna (aluminijumska i plastična) brana. Isparena voda u vidu vlage ulazi u unutrašnji prostor i usled snižavanja temperature u toku noći i jutarnjih sati, kondenzuje se na najosetljivijem energetskom mestu (staklu). Ovi problemi se rešavaju dodatnim zagrevanjem vazduha ili povremenim provetravanjem, otvaranjem prozora na kipu na kratko. Na taj način je obezbeđen zdrav vazduh i otežana kondenzacija na unutrašnjoj strani stakla.

 

Relativna vlaga i rošenje na staklu

Temperatura vlažnog vazduha u nekoj prostoriji iznosi tA=25oC, a pritisak pA=1bar, dok je temperatura unutrašnje površine stakla na prozoru površine stakla na prozoru tS=15oC.

Potrebno je odrediti najveću relativnu vlažnost pri kojoj još neće doći do rošenja stakla.

Parcijalni pritisak pregrejenje vodene pare u nezasićenom vlažnom vazduhu, stanja A jednak je parcijalnom pritisku suvo zasićene vodene pare zasićenog vlažnog vazduha, temperature tS=15oC, jer se hlađenjem vlažnog vazduha u nezasićenom području ne menja apsolutna vlažnost,  pa  ni parcijalni pritisak vodene para.

Pročitano 1984 puta Poslednji put izmenjeno Poslednji put izmenjeno oktobar 27 2016
Morate biti prijavljeni da bi mogli da ostavite komentar

Alupress newsletter

Prijavite se na naš newsletter i budite blagovremeno informisani o svim našim aktivnostima.
oktobar 18 2021 0

Boje za aluminijum u nijansi drveta

DRVO KAO INSPIRACIJA Povećanom ulogom koju danas ima aluminijum u oblasti građevinarstva, veoma bitnu ulogu…

Pratite nas na Facebook-u

Alupress newsletter

Prijavite se

Prijavite se na naš newsletter i budite blagovremeno informisani o svim našim aktivnostima.

Uslovi i politika privatnosti

Uslovi korišćenja portala: Uslovi 

Politika privatnosti: Saznaj više

Alu press d.o.o.

Alu press d.o.o.

Adresa: Nede Spasojević 7b

             11070 Novi Beograd

Tel/fax: +381 11 228 65 17
             +381 11 228 65 16

Mob tel: +381 63 279 605

  e-mail: info@aluminijum-pvc.com